Podkist je podcast Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije (ZKIST) u kojem razgovaramo o znanstvenim i tehnološkim temama te temama povezanim sa studiranjem i učenjem. Cilj je u opuštenoj atmosferi približiti najnovija znanstvena istraživanja široj publici, dati studentima širi pogled na to što uče te poslušati savjete starijih kolega o studiranju, radu i napredovanju u profesionalnoj karijeri.

Podkist su zajedničkim snagama pokrenuli Filip Turčinović i Dario Bojanjac, a do sada snimljene epizode možete pronaći na našem YouTube kanalu.


Obavijesti

FERsat: Lansiranje satelita u 2024....

FER ima ambiciozan plan 2024. godine u orbitu poslati svoj prvi satelit, a voditelj FERsata, projekta u sklopu kojeg se satelit razvija, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić otkriva kako se tim od 30-ak studenata priprema za ovaj impresivni pothvat.

"Dokaz da FER ozbiljno cilja na ovo područje, upravo je činjenica da studentima nude razne kolegije vezane za svemirsku tehnologiju", navodi se u članku portala Srednja.hr, u kojem profesor Babić ističe da je "FER-ov cilj obrazovati inženjere da mogu sudjelovati u svjetskoj svemirskoj industriji, napraviti karijere i doprinijeti znanosti u ovom fascinantnom području".

Autor: Petra Škaberna
podkist #18: Marko Horvat - Zvuk,...

U punoljetnom podkistu #18 ugostili smo Marka Horvata 2, izvanrednog profesora sa Zavoda za elektroakustiku, najmanjeg zavoda FER-a, bez kojeg niti jedan fakultetski događaj ne bi bio isti.

U emisiji doznajte kako se projektira akustika prostora i kakva je akustika FER-ovih dvorana. Kako funkcionira akustika u crkvama, a kako u Glazbenoj akademiji, čiju su zgradu upravo ZEA-ovci (akustično) projektirali. Pogledajte podkist i dobit ćete odgovore na pitanja kako napraviti zvuk koji dobro funkcionira na svim medijima i različitim veličinama prostorija. Ipak, otkrit ćemo vam unaprijed nekoliko trikova - uvijek je korisno poslušati kako se neki mix čuje u autu, dok se kvaliteta automobila može procijeniti i po zvuku zatvaranja vrata. Poznato je, također, da loša akustika narušava proces učenja, pa će iz tog razloga ekipa sa ZEA-e biti vrlo zaposlena s projektiranjem FER-ovih dvorana u nadolazećoj obnovi Fakulteta.

Profil "Audiotehnologije i elektroakustika" izvodi se na diplomskoj razini, a svi zainteresirani za, primjerice, DJ-iranje mogu kod naših kolega i ranije upisati vještinu pod nazivom "Uvod u DJ opremu i miksanje pjesama".

Na samome kraju, i osobno se želimo zahvaliti Marku jer bez njega i njegove konstruktivne kritike i vrijednih savjeta, ni podkist ne bi imao ovoliku kvalitetu zvuka!

Autor: Petra Škaberna
FER-ovi istraživači članovi...

Prof. dr. sc. Davor Škrlec, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić, doc. dr. sc. Dario Bojanjac, doc. dr. sc. Josip Lončar i dr. sc. Stefan Cikota imenovani su u ožujku 2022. godine za članove Referentne skupine za Svemirski program Unije.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao tijelo državne uprave nadležno za Svemirski program Unije, imenovalo je 15 članova Referentne skupine s ciljem jačanja suradnje i koordinacije u području svemira kroz koordinirano i zajedničko djelovanje. Referentna skupina osniva se u svrhu oblikovanja strateških i operativnih dokumenata Ministarstva znanosti i obrazovanja koji se odnose na područje svemira te koordiniranje svih aktivnosti relevantnih za područje svemira.

Referentna skupina broji 15 članova, redom eminentnih hrvatskih stručnjaka iz različitih institucija i poduzeća, a pored FER-a, to su: National Aeronautic and Space Agency (NASA), Geodetski fakultet, Institut Ruđer Bošković, Državni hidrometeorološki zavod, Tehnička škola Sisak, HiperSfera d.o.o., Amphinicy d.o.o. i BISorb consulting d.o.o.

U nastavku obavijesti nalazi se opis zadaća članova Referentne skupine te opis ciljeva Svemirskog programa Unije.

Autor: Petra Škaberna
podkist #16: Tomislav Kolarić - FSB...

Gost 16. emisije podkista je Tomislav Kolarić, apsolvent na FER-u i donedavni voditelj električnih pogona u FSB Racing Timu, jednoj od najjačih i najpoznatijih studentskih udruga u Hrvatskoj.

Udruga je osnovana 2003. godine, a iza sebe ima 9 automobila izrađenih za formula student natjecanja. Zadnje vozilo koje je proizvedeno bilo je električno, a trenutačno paralelno rade na dva vozila - električno koje prelazi u autonomno (driverless) i novo električno vozilo. FSB Racing Team danas broji 100-tinjak članova, a FER-ovci čine gotovo 30 % članstva te su u najvećem broju uključeni u podtimove Električni pogon i Kontrola sustava.

Kao studentska udruga koja godišnje raspolaže s vrtoglavim budžetom od preko milijun kuna, Tomislav je opisao kako projekt formule student funkcionira te koliko je, pored tehničkog znanja, važno upravljanje ljudskim resursima, organizacija prijenosa znanja i timski rad na svim razinama.

Doznali smo da svaki član tim mora istinski izgarati za projekt. Koliko je ritam intenzivan, najbolje se vidi iz podatka da svaki član core tima radi i po 30-ak sati tjedno, svaki tjedan u godini.

Tomislav se u formulu student uključio na 3. godini studija i kaže da mu je projekt izuzetno pomogao tijekom studija. "Nakon sudjelovanja u ovom projektu, imaš osjećaj kao da si već pola godine radio u nekom poduzeću; imaš svoje zadatke, imaš rok, odgovornost… Neki odaberu praksu u poduzeću, a ja sam odabrao praksu u formuli student. Ovakvo iskustvo ti niti jedno poduzeće ne bi moglo pružiti", smatra Tomislav.

Anketa među starijim članovima udruge pokazuje da su zahvaljujući ovom projektu, u 90 posto slučajeva iz prve našli posao tamo gdje su htjeli. "Poduzeća nas vide kao potencijalne buduće zaposlenike. Članovi formule student u poduzeće ne ulaze samo s tehničkim znanjem, nego i s vještinom funkcioniranja u timu u kojem je svatko odgovoran za dio projekta, sa znanjem kako prihvatiti rizik, poštovati rok i preuzeti odgovornost", ističe Tomislav.

U najnovijoj epizodi podkista doznajte kako se priključiti udruzi, kako teku pripreme za natjecanja, koje dijelove proizvode sami, a koje kupuju te koliko inženjer-sati treba za izradu nove formule.

Autor: Petra Škaberna
podkist #15: Ilko Brnetić - Red, rad...

Gost 15. podkista je profesor Ilko Brnetić, ovogodišnji dobitnik Zlatne plakete "Josip Lončar", najvišeg fakultetskog priznanja i jedan od najpopularnijih nastavnika na FER-u.

S obzirom da je gost vrhunski matematičar, u razgovoru s voditeljem podkista se stvorila posebna dinamika koja je dočarala specifičan svijet matematičara, njihove interese i način razmišljanja.

U podkistu doznajte kako je tekla tranzicija s programa ETF 4 na FER 1 te potom i na FER2 (prema Bologni) i zašto profesor Brnetić smatra da je FER2 bio početak odličnog modela nastave. Za posao sveučilišnog profesora, naš gost kaže da ga prije svega karakterizira sloboda i neopterećenost fiksnog radnog vremena u kojem se može naći vremena i za aktivnosti koje su od interesa za širu zajednicu. On se pronašao o mentoriranju nadarenih učenika. Profesor Ilko Brnetić prisjetio se kako je još prije 30 godina, 1992. godine, preuzeo pripreme mladih nadarenih učenika za Matematičku olimpijadu. Pripreme se i danas redovito održavaju na FER-u, a sada ih provodi udruga Mladi nadareni matematičari "Marin Getaldić" koja godišnje okuplja 70-ak perspektivnih učenika srednjih i osnovnih škola.

Profesor Brnetić je među generacijama studenata poznat i po brojnim mitovima i anegdotama, a više o tome doznajte u podkistu #15: Ilko Brnetić - Red, rad i diploma!

Autor: Dario Bojanjac
podkist #14: Ana Sović Kržić -...

Gošća posljednjeg podkista bila je docentica Ana Sović Kržić koja nam je ispričala kako je svoje brojne hobije pretvorila u znanstveni rad te na koje sve načine danas promiče znanost kod učenika osnovnih i srednjih škola.

Ana je ujedno i predsjednica Hrvatskog robotičkog saveza, voditeljica FER-ovog programa popularizacije znanosti – ŠUZA te voditeljica nekoliko Erasmus projekata čija je zadaća kreirati nastavni materijal za nastavnike osnovnih i srednjih škola koji će im pomoći da učenicima dodatno približe STEM.

Iako je u razgovoru priznala da joj tijekom studiranja niti jedno gradivo nije bilo previše teško, u podkistu saznajte koji ispit je pala, u kojem se udžbeniku pojavila kao strip-junakinja te koja je najbitnija osobina budućeg FER-ovca odnosno FER-ovke.

Docenticu Anu Sović Kržić ugostili smo povodom održavanja Smotre Sveučilišta u Zagrebu i Dana otvorenih prozora FER-a, koji su trajali od 25. do 27. studenoga 2021.

Emisiju podkist #14 pogledajte ovdje.

Autor: Petra Škaberna
podkist #13: Branimir Lozo - Kako...

U maratonskom podkistu #13 gost je bio Branimir Lozo, bivši FER-ovac i osnivač udruge SURLA - Samoborske udruge roditelja za lokalne aktivnosti, koja je osnovana sa željom nekolicine roditelja da pozitivnom energijom, idejama i znanjem doprinesu obrazovnom sustavu (svoje) djece.

Tema emisije je obrazovni sustav, kako on funkcionira danas te kakva je potencijalna budućnost obrazovanja u Hrvatskoj. Misao koja se proteže tijekom cijelog podkista je da sve ovisi koliko smo se brzo spremni pokrenuti. "Za to moraš imati viziju, ideju za rješenje i hrabrost da provedeš promjenu. Mi u samo jednoj noći možemo postati novo društvo", smatra naš gost.

U radu s djecom, ističe Branimir, potrebno ih je poticati na fail. "Mi kao djeca, mi smo istraživači. Ali, bitno je biti u okruženju koje je sigurno za slobodno učenje i koje ne sankcionira neuspjeh. U našem obrazovnom sustavu manjka poticaja u kojem djeca istraživanjem, samostalno dolaze do heureka efekta", tvrdi Lozo.

U emisiji također doznajte, na vrlo slikovit način, kako je Branimir prije više od 20 godina, usred noći jedne subote dovršio upis na FER te kako je nekoliko godina kasnije napravio "revoluciju" u načinu organizacije rada FER-ove kantine, a koji se i danas koristi.

Svakako pogledajte "najbrbljaviji" podkist i nadamo se da ćete nakon 2 sata i 20 minuta ove zarazne energije zaista i sami povjerovati da svatko od nas ima dovoljno ludosti i kreativnosti da učini razliku.

Autor: Dario Bojanjac
podkist #12: Najbrucoš - Eugen Bošnjak

Najbrucoš, Eugen Bošnjak, pokazao je u novoj emisiji podkista što ga to čini najboljim brucošem FER-a, generacije 2021. - u punom smislu te titule.

I njega su plašili s maturom, i njega su plašili s FER-om, ali on se trenutačno najviše veseli Linearnoj algebri i ima teoriju da "ako se stalno updatea i sve redovito prati, ne bi trebalo biti problema".

Od prvih pozitivnih dojmova o FER-u ističe ozbiljnost na predavanjima, motiviranost i otvorenost nastavnika da studentima pojasne korake koji dovode do rješenja i pomognu im da zaista shvate zašto je nešto tako. Posebno ga oduševljava Intranet, jer tamo ima "sve što vas zanima, od skripti, primjera zadataka, pa čak i ako nešto niste uspjeli zapisati – sve je tamo!"

Kaže da se odlučio ići na FER, čak i prije nego što je odlučio upisati MIOC. "Ako želiš nešto opipljivo, ideš na FER", razmišljao je Eugen kada je birao između FER-a i PMF-a.

Programiranje ga je zainteresiralo već s 5 godina, a s 11 je u Google (naivno-dječje) ukucao "C++ free download". Ovog je ljeta isprogramirao svoju prvu igricu i do kraja istražio "kada stisneš A, zašto ide ulijevo".

Zapratite podkist na društvenim mrežama Facebooku Instagramu, a najnoviju emisiju pogledajte ovdje.

Autor: Dario Bojanjac
podkist #11: Esport u Hrvatskoj -...

Dario Bojanjac i Filip Turčinović, sjajni dvojac koji stoji iza prvog fakultetskog podcasta – podkist, novu sezonu u novoj akademskoj godini otvorio je emisijom o esportu. U #11 epizodi ugostili su voditelja i osnivača sekcije FER esports, Nickyja Pranjića.

Nicky je govorio o samim počecima esporta na razini Sveučilišta u Zagrebu, ispričao što ga je ponukalo da pokrene sekciju esports na FER-u te otkrio ima li navijanja u esportu. Objasnio je kako je s kolegama osnovao sekciju i organizirao turnire, kako danas funkcionira sekcija esports i kako joj se FER-ovci mogu pridružiti. FER esports jedna je od najmlađih, ali i najaktivnijih sekcija na FER-u, a u emisiji možete čuti i nekoliko korisnih savjeta kako se i gdje studentske udruge i projekti mogu prijaviti za dobivanje dodatnih financijskih sredstava.

U #11 podkistu saznajte nešto više o položaju esporta u Hrvatskoj i našim svjetski poznatim esportašima.

Podkistovci su novu akademsku godinu započeli s još noviteta. Od sada svoj najdraži podcast možete pratiti na službenoj Facebook stranici i Instagram profilu.

Autor: Dario Bojanjac
podkist: Mini serijal "Tri faze...

Za kraj akademske godine ekipa najpoznatijeg fakultetskog podcasta podkist snimila je tematski mini serijal o doktorskom studiju pod nazivom "Tri faze ludila".

Voditelj podkista, Dario Bojanjac, ugostio je tri asistenta sa Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije, Dominika Žanića, Antu Brizića i Lea Vincelja, koji su podijelili svoja iskustva i promišljanja o različitim fazama doktorskog studija.

U prvoj epizodi gostovao je Dominik Žanić, tek odnedavno student doktorskog studija i asistent ZKIST-a, koji je ispričao kako je to predavati studentima, kako je postao zavodski influencer te što je sve radio kao član KSET-a.

U drugoj epizodi gostovao je Ante Brizić, koji se trenutačno nalazi na sredini doktorskoga studija, a u razgovoru je otkrio zašto je upisao doktorat, što ga je navelo da krene prema visokofrekvencijskoj elektronici te se osvrnuo na iskustvo rada na znanstvenom projektu.

U trećoj epizodi, ujedno i jubilarnom 10. podkistu, gost je bio "novopečeni" doktor znanosti Leo Vincelj s kojim se razvila široka rasprava o životu nakon doktorata. Leo nam je ispričao svoje iskustvo doktorskog studija, kako se nositi s gubitkom motivacije te što ga je navelo da se nakon diplome iz gospodarstva vrati na FER i nastavi školovanje.

Autor: Dario Bojanjac
podkist #7: Dnevnik malog Perice

U novom podkistu ušetali smo u svijet filmske umjetnosti i preselili mjesto snimanja u jedno od najpopularnijih gornjogradskih dvorišta, onoga u kojem je prije više od pola stoljeća snimana najzagrebačkija komedija svih vremena - "Tko pjeva zlo ne misli"!

Zaštitno lice FER-a, Tomislav Žganec - mali Perica Šafranek, nakon dugo vremena ponovno je pred kamerama i Dariju Bojanjcu priča o svojim danima dječje slave te otkriva kako je nakon kratkog izleta u ritmiku ipak stigao na male ekrane i postao najpopularnije lice 70-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, ljubav prema tehničkim znanostima prevagnula je.

Prisjetio se svojeg prvog susreta s programiranjem – u bilježnici! "Današnje generacije teško bi mogle shvatiti da smo mi programirali pišući programe u teku i nikad zapravo nismo propustili taj program kroz računalo", prisjeća se Žganec. Ipak, u 4. razredu srednje škole priključio se "Mladim kibernetičarima", koje je vodio profesor s tadašnjeg ETF-a, Alfred Žepić. Profesor Žepić ih je doveo na Fakultet i omogućio im da programe pišu u najsuvremenijoj metodi – bušenim karticama. "Svoj prvi program dao sam djelatnicima ETF-a da ga izbuše na bušenu karticu, profesor je to stavio u računalo, računalo je izbacilo rezultat i mene je to oduševilo", opisuje nam Tomislav Žganec svoje prve korake u programiranju, koji su, čini se, bili od početka vrlo uspješni: "Pokazalo se da je moj prvi program odmah i uspio – što je tada bilo ravno čudu!"

U podkistu još poslušajte kako su se već prije 40 godina na Fakultetu automatski ispravljali prijemni klasifikacijski ispiti, ali i kako su se na javnim nastupima i snimanjima rješavale dječje suze i zaigranost, kako je mali Perica učio tekst te pogledajte isječke iz originalne knjige snimanja s bogatim fundusom uspomena vezanim uz film "Tko pjeva zlo ne misli".

Na samom kraju emisije, u crtanju slavnog konja okušao se naš poseban gost - Živko Anočić, glumac velikog Perice iz serije "Dnevnik velikog Perice", koji nam je ispričao kada je prvi puta gledao kultni film i sprema li se nova sezona popularne serije.

…I to je to, vidimo se kod Žnidaršića!…

Autor: Dario Bojanjac
podkist #6: Zašto je znanost spora

Gošća novog podkista bila je prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, poznata popularizatorica znanosti, eksperimentalna astrofizičarka i profesorica na Fizičkom odsjeku PMF-a.

Pored mnoštva zanimljivih tema iz područja astrofizike, profesorica Smolčić se u razgovoru s voditeljem podkista, doc. dr. sc. Darijem Bojanjcem, dotaknula i problematike koja muči gotovo sve nastavnike i profesore, a to je kako potaknuti učenike/studente na kvalitetna pitanja.

"Potrebno je cijelu perspektivu podučavanja znanosti učiniti kreativnijom i pokušati suzbiti da dječja zaigranost prijeđe u teške i nerazumljive formule (primjerice u fizici). Djeca su jako kreativna, ona su intuitivni znanstvenici jer za znanost je potrebna samo znatiželja", smatra naša gošća, autorica popularne znanstvene platforme namijenjene mlađoj populaciji Astroučionica.

"Jedna od glavnih motivacija zašto sam pokrenula Astroučionicu bila je u nadi da će se neka znanstvena metoda propagirati, ponajviše među najmlađe, i da će oni prihvatiti poruke da kritički propituju apsolutno sve, od svojih prijatelja od pet godina, do sveučilišnih profesora i političara. Treba djecu učiti da što dulje zadrže interes za znatiželjom. Potrebno je uloviti taj switch kada se zaigranost i znatiželja kod djece pretvori u strah od postavljanja pitanja", smatra profesorica Smolčić.

U šestom podkistu također doznajte zašto je znanost spora, kakve koristi imamo od fundamentalnih istraživanja te koja je razlika između podučavanja u školi i na fakultetu.

Autor: Dario Bojanjac
podkist #5: Koronavirus i cjepiva

Prva gošća podkista, koja ne dolazi iz redova znanstvenica i znanstvenika FER-a, virologinja je, prof. dr. sc. Dijana Škorić sa Zavoda za mikrobiologiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta.

Tema ove epizode vrlo su aktualni virusi, no ipak s malo drugačijim pristupom diskusijama kojima smo svakodnevno izloženi.

Citirajući popularnu znanstveno-fantastičnu seriju Star Trek: "It's life. But not as we know it.", ili pak ističući da virusima ne smijemo pridavati ljudske osobine već ih je bolje shvaćati kao strojeve, profesorica Škorić govorila je o iznenađenjima koje donosi virologija 21. stoljeća, koliko genoma ljudi dijele s virusima, kako virusi utječu na našu evoluciju, koje sve super-moći imaju šišmiši te koja je njihova uloga u emergenciji virusa.

Iz iskustva boravka na Kalifornijskom sveučilištu Riverside, a kao dobitnica Fulbrightove stipendije, ističe prednosti odlaska u inozemstvo za svakoga tko se bavi znanošću. Konkretno, boravak na američkom sveučilištu pružio joj je uvid u njihov način rada, radne etike, efikasnosti i cjelokupne logistike. Reflektirajući takav pristup znanosti na naše prilike, smatra da bi za Hrvatsku to podrazumijevalo reformu cijelog sustava obrazovanja, od uvjeta za rad do dosljednosti u „pravilima igre“ i sveukupnog ulaganja u mlade znanstvenice i znanstvenike.

Danas je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, pa predlažemo da ga obilježite uz podkist #5: Koronavirus i cjepiva.

Autor: Dario Bojanjac
podkist #4: Mala tijela Sunčevog sustava

Gost četvrtog podkista bio je Stefan Cikota, mag. phys., asistent na Zavodu za primijenjenu fiziku i dobitnik ovogodišnje FER-ove "Nagrade za znanost" za iznimno postignuće u istraživačkom radu ili inovacijama u prethodne dvije godine, a posebno za istraživanja u području malih tijela Sunčevog sustava i astročestične fizike.

Stefan ima impresivnu biografiju i ne manje impresivno iskustvo u međunarodnim projektima i postignućima u području astrofizike, i sve to - na svjetskoj razini.

Već se s desetak godina, zajedno sa svojim bratom blizancem Aleksandrom, zainteresirao za astronomiju, a kao početke spominje promatranje kometa Hale-Bopp i sudjelovanje na ljetnim školama u organizaciji Zvjezdarnice Višnjan te u Zagrebu posjećivanje Zvjezdarnice Zagreb, kao i nebeska promatranja organizirana od strane Astronomskog društva Beskraj.

Još kao srednjoškolci zagrebačke V. gimnazije, a zahvaljujući upravo ljetnim školama u Višnjanu, braća Cikota od samog su početka bili uključeni u projekt izgradnje zvjezdarnice u La Sagri (2004./2005.), gdje su vrlo brzo počeli bilježiti zapažene rezultate. Naime, tamo su se istaknuli kao iznimno uspješni otkrivači malih tijela Sunčevog sustava te su uskoro preuzeli primat u njihovim opažanjima, istaknuvši se i na svjetskoj razini.

Djetinjstvo i početak školovanja proveli su u Švicarskoj, na nekoliko su se godina vratili u Zagreb, da bi potom visokoškolsko obrazovanje ponovno nastavili u Švicarskoj, na Sveučilištu u Zürichu odnosno na jednom od svjetskih top fakulteta, ETH Zürichu. Zanimljivo je da su kao oproštajni poklon Zagrebu, uoči odlaska u Zürich na studij, asteroid koji su otkrili 2008. godine na La Sagri, nazvali "(187700) Zagreb".

S obzirom na svoje međunarodno iskustvo s obrazovnim institucijama, Stefan ističe FER kao fakultet koji je u hrvatskim okvirima, po načinu na koji je organiziran, najbliži europskom sustavu obrazovanja. Također, studentima svakako preporuča da iskoriste mogućnosti studentske razmjenu putem, primjerice, programa Erasmus+ ili odlazak na poslijedoktorski studij u inozemstvo. "To je iskustvo koje zaista vrijedi. Šteta je živjeti u globaliziranom svijetu, a biti lokalan i ne napustiti svoj grad cijeli život. Svaki novi grad je novo iskustvo. Time se šire kontakti, otvaraju nova vrata te stvaraju novi projekti i suradnje", smatra Stefan Cikota, koji ima posebnu poruku i za srednjoškolce: "Neka se ne libe kontaktirati bilo koga (u znanstvenim krugovima) za stvari koje ih zanimaju, nikada nije bilo lakše kontaktirati ili napisati mail, pitati… Sigurno će dobiti odgovor. Važno je pronaći (šansu), a ne čekati."

Dario Bojanjac doznao je još mnoštvo izuzetno zanimljivih informacija od svojeg sugovornika, pa čak dobio i odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru, no za kraj je dovoljno tek reći – pogledajte najromantičniji podkist dosad i odvojite 80 minuta samo za zvijezde.

Autor: Dario Bojanjac
podkist #3: Studiranje na FER-u

U trećem podkistu gošća je bila prodekanica za nastavu, izv. prof. dr. sc. Mihaela Vranić, koja se u razgovoru s voditeljem prvog fakultetskog podcasta u Hrvatskoj, doc. dr. sc. Darijem Bojanjcem, prisjetila svojih studentskih dana te otkrila nekoliko trikova kako se što bolje spremiti za ispite.

Prodekanica Vranić osvrnula se na novi program FER3 i kako se on razlikuje od svojih prethodnika te na koji način FER priprema studente na tržište rada. Naime, diplomski radovi naših studenata često su vezani uz projekte koji se provode na Fakultetu, kako one koji se vežu za gospodarstvo, tako i one koji se temelje na znanstvenoistraživačkom radu. "A kada student radi na nečem konkretnom, na nečem što je primjenjivo u realnoj situaciji, tada je i motivacija veća", smatra prodekanica te ističe: "Mi trebamo naučiti studente da se snađu s bilo kojim novim tehnologijama, koje tek dolaze i koje se stalno mijenjaju".

Kod inženjera je ključna mogućnost prilagođavanja novim stvarima i stoga je važno da se ne boje izazova, da istražuju i da slijede svoje interese. Štoviše, studenti na FER-u nerijetko svojim načinom razmišljanja i kreativnim pristupom u rješavanju određenih problema iznenade i same nastavnike. U tom je kontekstu docent Bojanjac naglasio da kada studenti odabiru STEM, oni ne biraju svoj budući posao nego okvir razmišljanja.

Pogledajte treće izdanje podkista na YouTube kanalu Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije i saznajte zašto je ponekad dobro otići u kino prije ispita.

Autor: Dario Bojanjac
podkist #2: Što je 5G?

U novom izdanju podkista poslušajte je li tehnologija zaista nezanimljiva i nedovoljno bombastična za širu javnost te može li svojevrsni rebranding tehnoloških pojmova (nove riječi za već postojeća tehnološka dostignuća) komercijalizirati postojeću paradigmu?

Voditelj podkista, doc. dr. sc. Dario Bojanjac u ovoj je emisiji ugostio prof. dr. sc. Gordana Šišula, predstojnika Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije, stručnjaka u području (moblinih) komunikacija, u što spada i 5G tehnologija.

Naglasak razgovora je na razvoju 5G tehnologije te njenim prednostima i manama. Profesor Šišul posebno se osvrnuo na koristi koje uvođenje 5G-a donosi, koliko će trebati vremena da 5G zaživi u punom opsegu te kako će uvođenje 5G tehnologije utjecati na širenje Interneta stvari (IoT).

U razgovoru dvaju znanstvenika mogla se doznati ključna razlika između 4G i 5G mreže, u tehnološkom smislu. Preduvjet za Četvrtu industrijsku revoluciju upravo je 5G mreža jer omogućava povezivost svega u (donekle) realnom vremenu, bilo kad i bilo gdje. Tehnološki, ovdje ne možemo govoriti o velikim skokovima. Najveći skok je u tome što je 5G mreža sveobuhvatna i integrira različite vrste usluga. I dok su se dosada različite vrste usluga pružale kroz različite vrste mreža, sada se nastoji napraviti jedna sveobuhvatna mreža za sve usluge. To je taj veliki iskorak u odnosu na 4G.

Sugovornici su se dotaknuli i problema zračenja, antena za 5G tehnologiju koje imaju sposobnost oblikovanja zrake (beamforming) te normi za zaštitu od zračenja. Na kraju razgovora profesor Šišul osvrnuo se i najavu razvoja šeste generacije javne pokretne mreže, kao i satelitskih komunikacija.

Pogledajte novi podkist na YouTube kanalu ZKIST-a i proširite svoje znanje o 5G tehnologiji!

Autor: Dario Bojanjac
Predstavljamo prvi fakultetski...

Filip Turčinović, mag. ing. i doc. dr. sc. Dario Bojanjac sa Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije (ZKIST), pokrenuli su prvi fakultetski podcast pod nazivom „podkist.

Jednom mjesečno u podkistu će, kroz neformalan razgovor, biti predstavljeni zanimljivi gosti koji su na neki način povezani s našim Fakultetom, a podkist #1 možete pogledati na YouTube kanalu ZKIST-a.

U prvom je podkistu docent Bojanjac ugostio izv. prof. dr. sc. Dubravka Babića, inače voditelja projekta FERSAT u sklopu kojeg se planira izraditi i lansirati studentski satelit. Profesor Babić, nakon što je magistrirao i doktorirao u Santa Barbari na Sveučilištu Kalifornija, stekao je značajno iskustvo u privatnom sektoru, da bi se 2012. godine vratio na FER, zaposlio na današnjem ZKIST-u i započeo svoj angažman na FERSAT-u.

Tijekom razgovora, profesor Babić se osvrnuo na važnost stjecanja fundamentalnih znanja iz matematike i fizike, radi čega se dobri inženjeri mogu prilagoditi novim idejama, novim standardima i novim problemima te na koncu razviti nove tehnologije. Na Fakultetu učimo studente da budu pouzdani, kako bi kasnije mogli preuzeti odgovornost za rješenja koja nude u svojem poslovnom okruženju, pojašnjava profesor Babić.

Pri kraju gostovanja, profesor Babić je pozvao sve studente i studentice da se uključe u projekt FERSAT jer, kako kaže, tamo će steći vrijedno iskustvo, znanje i tehnike koje će moći i kasnije primijeniti. Pritom napominje da koraci koji vode do rješenja nekog problema studentima nerijetko predstavljaju izazov, jer oni ponekad i nisu najzanimljiviji, ali im zato pružaju iskustvo koje je ključno za njihov budući rad i razvoj.

Stoga je zaključak prvog podkista, ali i glavna poruka svim budućim inženjerima: dođite na 12. kat, s čokoladicom u ruci, i recite „Dobar dan, želim raditi na satelitu!“.

Autor: Dario Bojanjac